
Švedska planira da do 2030. godine u potpunosti uvede elektrifikaciju kamionskog transporta. Pre neki dan je započelo testiranje prvog pilot-projekta a sledeće godine će započeti još jedan
Švedska Administracija za transport radi na dva projekta koji bi ovu skandinavsku zemlju trebalo da oslobodi kamiona na fosilna goriva do 2030. godine.
Ovaj put izdvajamo prvi kao veoma zanimljiv i radi se o nekoj vrsti polu-autonomnog kamiona, slično kao kod trolejbusa. Naime, jedan deo auto-puta E16 u Sandvikenu je elektrifikovan, kao kod trolejbuske mreže.
Na krov tegljača, u ovom slučaju “skanije G360” je postavljen pantograf, u kombinaciji sa provodničkom mrežom koju je projektovao Simens. Ideja je da se kamioni u što većoj meri napajaju strujom kroz kontaktnu mrežu, pokrećući elektro-motor snage 130 kW sa maksimalnim obrtnim momentom od 1050 Nm.
U delovima gde nema mreže, “skanija” se za sada kreće uz pomoć litijum-jonskih baterija kapaciteta 5 kWh, koje omogućavaju autonomiju od tri kilometra.
Za pilot projekat “skanija” je opremljena ne samo elektro-motorom, već i standardnim SUS motorom zapremine 13 litara sa 360 “konja”. Kompletan pogon je takozvani paralelni hibridni sistem, gde je elektro-motor integrisan u menjaču.
Auto-put E16 je za sada dobio samo dva kilometra kontaktne mreže u cilju testiranja i ispitivanja kamiona u uslovima realnog saobraćaja. Sve je konstruisano tako da vozač lako može da diskonektuje pantograf sa mreže ukoliko želi da obiđe ili pretekne drugo vozilo koje mu se našlo na putu.
Evo i par tehničkih karakteristika Skanijinog tegljača, specijalno prilagođenog “trolejtrak” konceptu:
Model kamiona: Scania G 360 4×2, masa 9.0 tona
Pogon: Paralelni hibrid, integrisan u menjač (GRS895)
Motor: 13 litara, 360 KS (kao gorivo koristi se biodizel)
Elektro-motor: 130 kW, 1050 Nm
Baterije: Li-Ion 5 kWh (omogućavaju autonomiju do 3 km van kontaktne mreže)
Napon sistema: 700 V
Drugi koncept elektrifikacije kamionskog transporta je zamišljen tako da u putnu mrežu bude ugrađena šina pod naponom u jednu rezervisanu saobraćajnu traku. Ovaj koncept će biti testiran već od sledeće godine.
Izvor: Magazinauto.com
Kad bude skocilo zagadjivanje zbog proizvodnje struje i izrade baterija, sta cemo onda. Koliko para treba za izgradnju i odrzavanje kontaktne mreze, kad nema troli jos ni u mnogim gradovima gde bi mogle da se instaliraju. Nedo Bog nekog sudara i pada provodnika na vozila. Zamislite cisternu koja prevozi zapaljivu tecnost, a iznad nje varnici pantograf prilikom prelaska spojnice. Sina pod naponom na otvorenom putu? Majko mila!
Naravno,
u odnosu na broj stanovnika, Svedska ima 10 puta vise nuklearnih elektrana od Nemacke.
Ne zna se samo sta ce raditi kada dodje vreme za naplatu. Kad stignu racuni od nuklearnog otpada?