
Iako se kupcima električnih automobila servira sve šira ponuda, plug-in hibridi postaju odlične alternative, sa stalno rastućim katalogom takođe. Međutim, jedna studija je otkrila ubedljiv argument s kojim PHEV modeli postaju manje privlačni kupcima.
Iako je Evropa odlučila da proizvođačima baci značajnu slamku spasa nakon godina i godina ulaganja u elektrifikaciju, stvarnost je daleko od smirenosti koju žele preneti. Oni koji su zainteresovani za nove automobile i dalje se fokusiraju na tradicionalne tehnologije, benzinske i dizel motore s minimalnom elektrifikacijom.

Da bi proizvođači izbegli prekoračenje ograničenja CO2 i kasnije to kompenzovali, moraju da prodaju više električnih automobila. Problem nastaje kod proizvođača sa širokim asortimanom vozila, jer bi onda gotovo 50 posto prodaje trebalo da budu električni automobili, a slika s tržišta govori drugačije. Zato se oni "vade" na plug-in hibridima, piše Klix.ba.
Ali Evropa takođe prati PHEV-ove, jer da bi bili što efikasniji, moraju što više da voze na struju, ali praksa je drugačija, jer se vlasnici mnogo više voze na benzin. Proizvođači, ali i Brisel, to znaju, pa je jedna od mera koju su preduzeli povećanje kapaciteta baterije i, samim tim, ponudili veći domet.
Električni automobili, koji imaju veći domet, nemaju taj problem. Oba sistema imaju svoje prednosti i nedostatke. Međutim, studija Međunarodne agencije za energiju otkrila je poražavajući detalj koji treba razmotriti. Prosečna cena PHEV baterije od 20 kWh - standard za najnoviju generaciju plug-in hibrida - košta gotovo isto kao i baterija od 65 kWh u potpuno električnom automobilu.
Ista studija pokazuje da je do 2024. godine cena baterije po kWh (oko 300 evra) za PHEV bila tri puta veća od cene električnih automobila. Ovaj zaključak može biti donekle kontroverzan, jer je dobro poznato da su baterije električnih automobila najskuplja komponenta, ali u stvarnosti ispada da je energetski kapacitet PHEV baterija skuplji.
Razlog je jednostavan jer domet plug-in hibrida mora da bude što veći, s obzirom na manju veličinu baterije. Međutim, glavni razlog uključuje cenu komponenti kao što je sistem upravljanja baterijom i činjenicu da veličina ograničava broj ćelija.
Manji broj ćelija znači da moraju biti snažnije, što proizvođač smatra neophodnim da bi automobil radio na struju, a utiče i na korišćenu hemiju. Studija pokazuje da litijum-jonska baterija od 65 kWh košta oko 5.700 evra. Isto kao i baterija od 20 kWh za PHEV.

Ova studija takođe otkriva kako LFP baterije čine gotovo polovinu globalnog tržišta, pri čemu Kina ponovo prednjači u toj tehnologiji. Ovaj napredak omogućava proizvođačima električnih automobila da snize cene, iako to još uvek nije dovoljno da ovi modeli s nultom emisijom dobiju na popularnosti. Međutim, saznanje da je baterija PHEV-a toliko skupa moglo bi kupce naterati da potraže drugo rešenje.
Izvor: Klix.ba
Foto: Arhiva Autoblog.rs / Toyota / Mitsubishi / Alfa Romeo