home
HOME VESTI DOMAĆE TRŽIŠTE VIDEO ZANIMLJIVOSTI NOVITETI TUNING CONCEPTS TOP SECRET PREDSTAVLJAMO SALONI ARHIVA ISTORIJA
Mercedes S fabrika
 
Nemačka autoindustrija prolazi kroz veoma težak period, a ni oni najveći poput Mercedesa nisu nedodirljivi. Prodor kineskih brendova razotkriva poslovni model, kao i sistem proizvodnje automobila, koji je daleko od toga da bude najbolji na svetu.

Mercedes, kao i drugi proizvođači, krenuo je u smanjenje troškova, pokazujući zaposlenima koliko košta proizvodnja u Rumuniji i time im indirektno "zapretio" da bi, ukoliko troškovi u Nemačkoj nastave da rastu, deo proizvodnje mogao biti preusmeren u zemlje s nižim troškovima.

Nemačka industrija je bila uverena da je njen poslovni model stvoren da se proučava na najboljim poslovnim školama, ali se ispostavilo da nije tako. Ono što se sada proučava jeste kako prevazići krize u kojima se nalaze. Te krize sve više pogoršavaju faktori poput električnih automobila i prodora kineskih brendova.

Svi nemački proizvođači su prisiljeni da sprovode planove smanjenja troškova u gotovo svim segmentima poslovanja, čak i smanjivanja broja modela u ponudi, broja verzija i nivoa opreme. Međutim, postoji nešto s čime se mnogo teže bore: troškovi rada. Proizvođači sindikatima nude dve opcije: smanjenje plata ili otpuštanja. Izbor je njihov.

Mercedes pretvara sastanak u prikrivenu pretnju

Mercedes-Benz je izabrao drugačiji pristup. Proizvođač s trokrakom zvezdom traži smanjenje plata od svojih zaposlenih u Nemačkoj i koristi novu taktiku pritiska: prikazuje slajdove koji upoređuju troškove rada u svojim fabrikama s onima u Rumuniji, Mađarskoj i Poljskoj.

Proizvodnja je tamo do 82 posto jeftinija. Uprava pregovara o dužem radnom vremenu bez povećanja plata, dok se mogućnost preseljenja proizvodnje u inostranstvo koristi kao pretnja.

Dana 8. septembra, Olaf Schick, savetnik grupacije Mercedes i odgovoran za integritet, korporativno upravljanje i održivost, pojavio se pred skupom zaposlenih u Nemačkoj s materijalom koji obično ostaje u kancelarijama: slajdovima s detaljnim prikazom troškova zaposlenih po fabrikama, uz poređenje nemačkih pogona s njihovim pandanima u istočnoj Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Izvor, koji je imao pristup nizu fotografija slajdova napravljenih tokom sastanka, ističe da brojke ne ostavljaju prostora za dvosmislenost: proizvodnja u Rumuniji je 81,7 posto jeftinija nego u Nemačkoj. U Poljskoj je razlika 76,5 posto, a u Mađarskoj više od 70 posto. Svaki sat rada u nemačkoj fabrici može da košta četiri ili pet puta više nego u ovim zemljama.

To što član uprave direktno zaposlenima predstavlja ove brojke, a ne samo kroz interne izveštaje ili sastanke s investitorima, neuobičajen je, ali veoma proračunat potez. Usred pregovora s radničkim savetom i sindikatom IG Metall, Mercedes pokazuje svoje karte kako bi jasno stavio do znanja šta je na stolu ako ne bude dogovora.

Šta Mercedes traži i čime preti ako to ne dobije

Prema istom izveštaju, predlog uprave je sve samo ne suptilan: vraćanje 40-satne radne nedelje umesto sadašnjih 35 sati, bez dodatne naknade za tih pet dodatnih sati. Navodno su na stolu i smanjenja božićnih bonusa i naknada za godišnji odmor.

Ako predstavnici radnika odbiju paket, Mercedes sugeriše neprijatnu alternativu: izgradnju nove fabrike u istočnoj Evropi i zatvaranje nekih svojih nemačkih pogona. Finansijski direktor grupacije, Harald Wilhelm, objasnio je da ne postoje konkretni planovi za zatvaranje fabrika, iako priznaje da će proizvodni kapacitet u Nemačkoj do 2028. godine pasti za oko 100.000 vozila.

Brojke stvaraju pritisak

Finansijska situacija ne pomaže nemačkoj kompaniji da odbrani svoju poziciju. U drugom kvartalu 2026. godine marža Mercedesovog poslovanja s putničkim automobilima pala je na četiri posto, globalna prodaja smanjena je za osam posto, dok je u Kini donedavno njihovom najvažnijem tržištu pad iznosio oko 30 posto.

Najprofitabilniji segmenti najviše trpe: prodaja S-Klase u Kini pala je za 46 posto, a prodaja AMG modela za 33 posto.

Ono što ovaj potez čini posebno osetljivim jeste način na koji se sprovodi: prikazivanje internih podataka o troškovima zaposlenih direktno radnicima, umesto da se ti podaci razmenjuju samo između uprave i sindikata, tumači se kao otvoren pritisak.

IG Metall i radnički savet su već ovaj potez nazvali "pretnjom" i smatraju da Mercedes koristi preseljenje proizvodnje u inostranstvo kao pregovarački adut, a ne kao stvaran i neposredan plan.

Izvor: Klix.ba

Foto: Arhiva Autoblog.rs / Mercedes



čitanja : 78



Komentari