home
HOME VESTI DOMAĆE TRŽIŠTE VIDEO ZANIMLJIVOSTI NOVITETI TUNING CONCEPTS TOP SECRET PREDSTAVLJAMO SALONI ARHIVA ISTORIJA
Fiat 500L

Ne očekujem da će odlazak Serđa Markionea promeniti osnovne smernice poslovanja, kaže Zoran Marković, predsednik Saveza sindikata FCA

Samo mesec i po nakon što je Serđo Markione objavio petogodišnju poslovnu strategiju kompanije „Fijat Krajsler”, kojom se predviđa da ovaj auto-gigant nastavi sa proizvodnjom „fijata 500L” u Kragujevcu, jedna operacija ramena potpuno je promenila tok njegove karijere. Hoće li odlazak izvršnog direktora u crnom džemperu, po kome je Markione bio prepoznatljiv, promeniti i biznis planove ove kompanije i ima li Srbije u beležnici njegovog naslednika Majka Menlija?

Sudeći prema informacijama sa Milanske berze, investitori nisu oduševljeni Markioneovom iznenadnom smenom, koja je usledila i posle štrajka radnika u Italiji, koji su negodovali jer je „Fijat Krajsler”, kao glavni sponzor, odlučio da plati 112 miliona evra za prelazak fudbalera Kristijana Ronalda u Juventus. Nakon što je za izvršnog direktora upravni odbor postavio Majka Menlija, dugogodišnjeg direktora „Džipa”, akcije ove kompanije juče su pale za četiri odsto. U izveštajima se navodi da je Menli doveo „Džip” do uspeha meteorskom brzinom i da je ovaj pedesetpetogodišnji Britanac od njega napravio superbrend.

Analitičari američke agencije „Blumberg” za Menlija kažu da nije sujetan i da će zbog toga dobro voditi kompaniju. Nemoguće je, ipak, da jedna osoba u potpunosti zameni Markionea, dodaje se u analizi.

Zoran Marković, predsednik Saveza samostalnog sindikata „Fijat Krajsler automobili Srbija”, kaže da ne očekuje da personalna promena izvršnog direktora na čelu globalne kompanije promeni osnovne smernice poslovanja.

– Najavljeno je da „Fijat Krajsler” ostaje u Srbiji, što znači da će novi ugovor biti potpisan i da nema razloga za brigu – kaže Marković.

Prema njegovom mišljenju, Markione je sasvim sigurno obeležio jednu eru u poslovanju ove kompanije u Kragujevcu.

– On je čovek koji je 2008. godine sa srpskim državnim zvaničnicima potpisao ugovor kojim se osniva zajedničko preduzeće. Sećam se da je na mene ostavio utisak, jer su tog dana svi u Kragujevac došli u odelu sa kravatom, a on se pojavio u crnom džemperiću. Nije bio formalista, već je bio ležeran. Pamtim i da je 2008. godine. na prvom ručku sa tadašnjim gradonačelnikom Veroljubom Stevanovićem, u Hotelu „Kragujevac” tražio da se na sve stolove postave piksle, da bi moglo da se puši – prisetio se Marković.

Dodaje da fabrika u Kragujevcu trenutno ima veće brige od toga ko upravlja kompanijom na globalnom nivou, a to su uposlenost, broj radnih dana, uslovi rada...

Kada se pogleda finansijski izveštaj FCA, vidi se i da su poslovni prihodi u 2017. godini pali za više od 20 milijardi dinara, što je oko 170 miliona evra. Kompanija je ipak ostvarila neto dobit od 2,13 milijardi, što je negde na nivou rezultata iz prethodne godine. Međutim, tokom prethodne godine znatno su smanjena i izdvajanja iz budžeta za ovu kompaniju. Tako su donacije, dotacije i subvencije na kraju 2016. godine dostizale 3,7 milijardi, dok su na kraju prošle godine smanjene na 1,9 milijardi. Za park dobavljača uplaćeno je 20 miliona, a za trening akademiju 12 miliona dinara. Po osnovu plana restrukturiranja imovine na račun kompanije FCA leglo je 405 miliona dinara. Gotovinsko davanje države iznosilo je 364 miliona, a dodatno, na specijalni račun kompanije uplaćen je još 661 milion dinara. U finansijskom izveštaju navodi se da je 2016. godine društvo priznalo i dodatne podsticaje u iznosu od 1,25 milijardi dinara, koje je uputila Vlada Srbije u skladu s Dopunjenim i izmenjenim ugovorom o zajedničkom investicionom ulaganju. Ovaj dokument Republika Srbija je potpisala sa rukovodstvom „Fijata”.

Koliki će biti iznos državne pomoći za FCA u novom ugovoru sa ovom kompanijom za sada nije poznato. Pogotovo što je prethodni potpisan pre nego što je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim su strogo definisana pravila za državnu pomoć. U međuvremenu, Srbija je i zakonodavstvo uskladila sa evropskim, pa je pitanje i da li je to i u kom obimu moguće po našem Zakonu o kontroli državne pomoći.

Izvor: Politika.rs

Foto: arhiva Autoblog.rs



čitanja : 780



Komentari