
Ugljenična vlakna se intenzivno koriste u vazduhoplovstvu, kao i u mnogim drugim industrijama, poput proizvodnje vetroturbina i automobila jer su jača od čelika i lakša od aluminijuma. Zašto EU smatra taj materijal opasnim? Kada se ugljenična vlakna, koja su vezana smolom, odbace, mogu dospeti u vazduh, izazivajući kratke spojeve u mašinama i zdravstvene probleme kod ljudi, kada dođu u kontakt s kožom i sluznicom.
Kako ističe Nikkei Asia, sa zabranom će najviše izgubiti tri japanske kompnaije, Toray Industries, Teijin i Mitsubishi Chemical, koje zajedno drže 54% svetskog tržišta ugljeničnih vlakana. Za Toray Industries, automobili su treći najveći segment poslovanja. Štaviše, 50% toga je u Evropi, navodi Revija HAK.
Ugljenična vlakna su skupa pa ih uglavnom ugrađuju u premium i sportske automobile, supersportisti uglavnom imaju cele monokok šasije izrađene od ugljeničnih vlakana. Tako dobijaju na čvrstoći i smanjuju masu. Zabrana bi trebalo da stupi na snagu 2029. godine.
Izvor: Revijahak.hr / Nikkei Asia
Foto: Arhiva Autoblog.rs / McLaren